Zahvaljujući realizaciji projekta „Bicikliranjem kroz historiju – Revitalizacija stare uskotračne pruge Ćiro“, ova stara željeznička pruga, koja je spomenik života u jadranskom zaleđu, ponovo je dostupna javnosti.

Projekat je završio krajem prošle godine, a njegovom realizacijom uredila se i obilježila biciklistička trase koja se proteže u dužini 165 kilometara u Hercegovini, te 36 kilometara u općini Konavle u Hrvatskoj, i to trasom kuda je išla stara uskotračna austrougarska pruga po kojoj je vozio popularno voz “Ćiro”.

ZAŠTITA UNESCO-a

Na dionici kroz Hercegovinu, između ostalog, nalazi se deset odmorišta koja predstavljaju svojevrsno putovanje kroz vrijeme. Na tim odmorištima, posjetitelji mogu saznati sve o historiji “Ćire” i kraja u kojem se nalaze, kao i turističke atrakcije koje se nalaze u blizini, a koje je vrijedno posjetiti.

Projekat se provodio na području Hercegovine, u općinama Mostar, Čapljina, Neum, Ravno i Trebinje te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u općini Konavle. Trajanje projekta bilo je 24 mjeseca, a njegovi su nositelji bili Javno poduzeće “Vjetrenica” Popovo polje (Bosna i Hercegovina) i Općina Konavle (Hrvatska). Partneri u ovom projektu su bili Regionalna razvojna agencija – DUNEA, Udruga za promociju biciklizma “Hercegovina Bike”, Turistička zajednica Općine Konavle, Turistička organizacija Općine Trebinje te općine Čapljina, Ravno i Neum.

Trasa povezuje dva grada pod UNESCO zaštitom – Mostar i Dubrovnik, a prolazi pored brojnih historijsko-kulturnih i prirodnih znamenitosti  Blagaj – Tekija, manastir Žitomislić, svetište Međugorje, historijski gradić Počitelj, Park prirode Hutovo Blato, arheološki spomenik iz rimskog doba Mogorjelo, nekropola Boljuni, Popovo polje, Stari grad Hutovo, pećina Vjetrenica, manastir Zavala…

– Oko 80 posto Ćirine trase je regionalna prometnica koja je asfaltirana, a ostatak je bio u dosta lošem stanju. Pritom mislim na podzide i mostove na dionici od Gabele do Ravnog. Uspjeli smo obnoviti pet mostova i deset tunela u koje su postavljeni katadiopteri s obzirom na to da nismo bili u mogućnosti postaviti rasvjetu – kazala je Ana Soldo, direktrica Javnog preduzeća „Vjetrenica“.

Ističe da su jedan tunel izostavili iz projekta obnove, jer se u njemu nalazi velika kolonija šišmiša koji su zaštićena vrsta.

– Tu smo napravili priču koja uključuje promatranje šišmiša sa staze tako da je i to na neki način još jedna atrakcija – dodaje Soldo.

U sklopu projekta već je izrađena studija analize prekogranične turističke ponude duž trase stare uskotračne željeznice “Ćiro” u kojoj su identificirani turistički potencijali, te definirane mjere za usmjeravanje tih potencijala u aktivnu turističku ponudu. Ujedno je aplicirano za nastavak ovog projekta – „Ćiro II“, a njime se predviđa nastavak trase do Herceg Novog u Crnoj Gori.

MOSTOVI I TUNELI

Biciklistička trasa je zamišljena kako za cestovni tako i za brdski biciklizam, što znači da se može trasa u cijeloj dužini voziti asfaltom, a pojedine dionice, ukupne dužine oko 35 kilometara, makadamske su i idu paralelno s asfaltnom trasom i mogu se njima koristiti brdski biciklisti. Trasa obuhvata prelazak osam mostova, većih i manjih, preko kojih je prelazio „Ćiro“, a najpoznatiji od njih je tzv. vijadukt Sjekose iznad Parka prirode Hutovo blato koji je rađen po nacrtima Eiffela, autora istoimenog tornja u Parizu. Na dionicama makadamske trase prolazi se i kroz 11 tunela ukupne dužine više od jednog kilometra.

Inicijativa za projekt „Ćiro“ pokrenuta je prije četiri godine na ideju predstavnika REDAH-a i Udruge Hercegovina Bike, a već odavno su ljudi ovog kraja htjeli nešto učiniti na revitalizaciji pruge koja je ukinuta 1976. godine. Inicijativa je bila prihvaćena od lokalnog stanovništva i krenulo se s projektom kojim se želi i vratiti život u područja kuda je“ Ćiro“ prolazio, posebno na području Popova Polja gdje je život zamro od kada je pruga ukinuta.

U tom pogledu ovaj je projekt od iznimnog značaja za to područje, ali i za cijelu Hercegovinu pošto je zamjetna ekspanzija biciklizma i cikloturizma na ovom području. Do prije pet godina nije postojao nijedan biciklistički klub, a sad svaka općina u Hercegovina ima najmanje jedan registriran biciklistički klub, dok u Mostaru egzistiraju tri kluba.

Zamjetan je i angažman turističkih agencija u vezi s cikloturizmom, jer je ovo područje poznato po ljepotama, ali i mnoštvom kulturnih i historijskih znamenitosti. Uslovi za cikloturizam su idealni u Hercegovini, posebno klimatski, jer na ovom području sezona rekreativnog biciklizma i cikloturizma može trajati 8-9 mjeseci.

– Ono što je želja nas iz Udruge Hercegovina Bike jeste da brendiramo Hercegovinu kao poželjnu cikloturističku destinaciju, a vjerujemo da idemo dobrim putem – poručio je Goran Prskalo, sekretar biciklističkog kluba Mostar.